wrapper

Jezik/Sprache

Piše: Admir Lisica

Da je bošnjačka dijaspora veoma dobro organizirana u Njemačkoj dokaz je Džemat „Ikre“ iz Minhena koji postoji još od 2004. godine. Očuvanje islamskog identiteta Bošnjaka je njegov primarni cilj, ali je i ovaj džemat mjesto gdje se održavaju redovne aktivnosti koje su islamskog, socijalnog, humanitarnog, odgojnog i društveno korisnog karaktera. Ono čime se mogu pohvvaliti je da posjeduje veoma dobru interakciju i odnose kako sa drugim džematima i zajednicama, tako i sa zvaničnim institucijama grada Minhena. Važno je istaći da je ovaj džemat ravnopravni član u krovnoj organizaciji “Islamska Zajednica Bošnjaka u Njemačkoj” i organizaciji koja objedinjuje muslimanske zajednice grada Minhena “Muslimrat”.

Veliki broj aktivnosti                            

Sulejman ef. Čolaković, imam je ovog veoma aktivnog i dobro organiziranog džemata. Čolaković ističe mnogobrojne aktivnosti, te broj džematlija koji učestvuju u svakodnevnom zajedničkom radu.

„Broj džematlija koji svakodnevno posjećuje prostorije našeg džemata je izrazito veći nego što je to slučaj mimo mubarek mjeseca ramazana. Taj broj nije konstatan zbog prilika u kojima se nalazimo i podneblja u kojem živimo, ali možemo, otprilike, reći da broj prisutnih na dnevnim džematskim aktivnostima varira između 50 i 300 osoba. Radnim danima džemat posjeti u prosjeku između 50 i 100 osoba. Većina njih dolazi na teravih-namaz, dok manji broj njih dođe na ostale dnevne namaze i Mukabelu koja se održava poslije ikindije namaza. Opet, podsjećam, najviše zbog radnih obaveza. Oni koji su radili u prvoj smjeni kući se vraćaju tek oko 17:00h, dok oni koji rade u drugoj smjeni počinju od 16h, i to je najveći razlog zašto prostorije i na ostalim dnevnim namazima nisu ispunjenije. Petkom u vrijeme džume namaza tokom mjeseca ramazana smo osjetili primjetno povećan broj prisutnih klanjača. Više nam za obavljanje džume nije dovoljna prostorija u kojoj se nalazi naš mesdžid (90 kvadratnih metara), nego smo prinuđeni pripremiti i još dvije naše prostorije za obavljanje ovog sedmičnog namaza, tako da džumi prisustvuje između 200 i 300 vjernika grada Minhena, pretežno Bošnjaka, ali ima tu i, ne mali broj, Arapa, Turaka, Afganistaca i pripadnika drugih nacija. Petkom, subotom i nedjeljom uvečer naš mesdžid na teraviji bude ispunjen do posljednjeg mjesta kao petkom u vrijeme džume namaza. Ljudi su vikendom, pretežno, slobodni, nemaju radnih obaveza i onda gledaju što više vremena da provedu zajedno sa svojim porodicama u prostorijama našeg džemata. Posjeta na dnevnim namazima je mnogo veća, a na teravih-namazu se ja, kao imam, osjećam kao da predvodim džumu namaz. Tako da je nezahvalno prognozirati koliko ljudi prođe kroz naš džemat vikend danima: petkom, subotom i nedjeljom. Jedne prilike jedan naš džematlija je pokušao da izbroji broj djece koji je samo „prošao“ kroz naše prostorije tokom jedne sedmice. Izbrojao je oko 700 prolaza djece za tih sedam dana, a Uzvišenom Allahu pripada svaka hvala, na početku i na kraju, – ističe Čolaković.

Kada je riječ o mubarek mjesecu ramazanu Čolaković napominje da je razumljivo povećanje broja aktivnosti, te da „Ikre“ zajedničkim snagama još i prije početka ramazana počinju s pripremama kako bi u toku samog mjeseca mogli biti više posvećeni dodatnim ibadetima.

„Za vrijeme mjeseca ramazana svakako da imaju dodatne aktivnosti koje su, prijega svega, svojstvene ovom mubarek mjesecu. Prije nego što spomenem ramazanske aktivnosti, ne mogu a da ne spomenem i same pripreme za mjesec ramazan. Naime, dvije sedmice pred ramazan smo organizovali Kurs sufare za one koji žele naučiti ili, pak, ponoviti arapsko pismo. Taj kurs je uspješno završilo desetak naših omladinaca i džematlija. Uporedo s Kursom sufare, kurra-hafiz Admir Husić je organizovao kurs tedžvida kojeg je uspješno završilo preko dvadeset naših džematlija. Sve to kako bi što veći broj ljudi dodatno „osposobili“ za druženje s Allahovom knjigom u ovom mubarek mjesecu, koji je, između ostalog, i mjesec Kur'an-i Kerima. Početak mjeseca ramazana sa sobom donosi i posebne aktivnosti svojstvene njemu: teravije, mukabele (halke Kur'ana), mnoštvo zajedničkih iftara i sehura, noćne namaze u zadnjoj trećini ramazana, zajednički bajram svih bošnjaka Minhena, dječije radosti za bajram itd. Teravih-namaz koji, iako se poprilično kasno obavlja za naše podneblje, izuzetno dobro je posjećen ove godine. Ne sjećam se da je i na jednoj teraviji bilo manje od tri saffa muškaraca i dva saffa žena, te desetine djece kojima smo osposobili jednu prostoriju za igru i zabavu dok mi obavimo namaz. Na svakom rekatu teravije učimo, otprilike, pola stranice iz Kur'ana. Svaku večer prije ili poslije teravije bude desetominutno obraćanje u kontekstu stranica (tefsir Kur'ana) koje je te večeri imam učio ili će učiti na samom namazu. Sa našom vrijednom omladinom održava se i svakodnevna mukabela poslije ikindije namaza. Ono što je interesantno jeste da su baš neki dan upotpunili učenje Hatme Kur'ana (cijelog Kur'ana) koju su otpočeli prošlog ramazana, a zatim i nastavili poslije ramazana učeći je svake subote. Naravno, put do tog uspjeha je bio izuzetno dugačak i mukotrpan. Tu djecu pretežno dovode roditelji, pa ako roditelj ima poslovne obaveze taj dan, to, skoro pa obavezno, znači da njegovo dijete neće doći taj dan na Mukabelu. Ali, uz Allahovu pomoć, ostvarili smo naš cilj, napravili smo jedan kontinuitet. Imami u dijaspori vema dobro znaju i svjesni su šta znači održati kontinuitet mukabele tokom cijele godine dana, a ne samo tokom mjeseca ramazan.

I konačno, ulaskom u treću trećinu ramazana u našem džematu ćemo pored teravije nekih sat vremena pred sehursko vrijeme imati i dodatni noćni namaz, inšallahu te'ala. Sve s ciljem kako bismo što bolje i više u ibadetima proveli posljednjih deset dana ramazana. Ove godine smo u džematu imali i jednu svadbu koja je posebna prvo po tome što je mladoženja u suštini plod našeg džemata, tj. nekadašnji mekteblija, a drugo što je se svadba desila u mubarek ramazanu, – govori Čolaković.

Ono što posebno Čolaković ističe su javni iftari koji se u organizaciji džemata održavaju, ali i aktivnosti vezane za ženski dio džemata.

 

 

„Našem džematu je pripala čast da ove godine bude domaćin tradicionalnog godišnjeg iftara za žene medžlisa Bayern. Po prvi put u našim novim prostorijama, udomaćili smo blizu 200 sestara, i to iz džemata: „Augsburg“, „Fedžr“, „IKZ Hidaje“, „Penzberg“ te „Sabur“. Ovdje bih izdvojio dvije ramazanske aktivnosti muslimana Minhena. Prva su javni iftari koji se organizuju u džematima i krovnim organizacijama uz dolazak religijskih predstavnika svih konfesija, predstavnika grada Minhena, konzula i ambasadora što vrijedi kao pokušaj doprinosa kvaliteti suživota sa muslimanima u ovom gradu, koji je inače poznat kao grad gdje se svi građani lijepo opsjećaju i rado žive bez obzira na vjeru, naciju i sl. Pedest pet džemata Minhena su uvezani u krovnu organizaciju vijeća muslimana Minhena (Muslimrat Munchen). Vijeće djeluje kao spona izmedu grada Minhena i džemata koji reguliše potrebe što je rad sa izbjeglicama, zajedničke seminare, izazove po pitanje nacizma i drugih radikalnih ideja. U ovo vijeće muslimana su uvezani i 5 bošnjačkih dzemata pod pokroviteljstvom medžlisa Bajern. U odboru Muslimrata ispred medžlisa Bajern i džemata Ikre je sekretar Amel Matrić, – kaže Čolaković.

Grupisanje Bošnjaka u Minhenu

Upravo Amel Matrić, sekretar u džematu „Ikre“ ističe da je grupisanje Bošnjaka u Minhenu i regiji moguće upravo kroz ovakve i slične džemate. Jedan od način kako se veće grupe Bošnjaka s ovog područja okupljaju su i organizirani Bajram namazi, ali i zajedničke  posjete Bosni i Hercegovini, od kojih posebno ističe zijaret Srebrenici.

„O stanju među Bošnjacima u Minhena generalno je teško precizno nešto reći. Mislimo da u svim dijasporskim sredinama Bošnjaci mogu da budu okupljeni jedino kroz neke organizacije i iste interesne ciljeve. Trenutno je stanje da je to definitivno jedino slučaj sa džematima, kojih u Minhenu ima pet i okupljaju ukupno oko 1.500 do 2.000 Bošnjaka. Što se tiče međusobne saradnje džemata, postoje zajednički projekti u kojima svi ili skoro svi džemati učestvuju poput zajedničkog klanjanja Bajram namaza, Marša mira za Srebrenicu, zajedničkih druženja i slično. Oficijelni broj muslimana u Minhenu iz 2014. godine je preko 100.000, a neoficijelni da sada aktuelno ima blizu 150.000  muslimana radi i živi u Minhenu. Od toga se procjenjuje neki broj od deset do petnaest hiljada Bošnjaka, – kaže Matrić.

Održavanje veze s domovinom

Da je ovaj džemat veoma dobro organiziran govori i čenjenica da njihovom organizacijskom timu postoji i osoba zadužena za aktivnosti vezane za domovinu. Mirzet Brkić je vođa tima domovina koji se u velikoj mjeri trudi ojačati odnose na relaciji matica-dijaspora.

„Džemat je od svog postanka vodio računa o svojoj domovini i na svaki mogući način pokušavao da održi tu vezu i pomogne u opsegu svojih mogućnosti. Prvi korak u tome je bilo podizanje nacionalne svijesti kod džematlija kroz predavanja i povremeno gostovanje nekog od subjekata iz Bosne koji ima bliže razumjevanje o tome šta se tamo trenutno dešava. Animiranje za izlazak na izbore je također bila konstantna intencija džemata. Uz to, članovi su poticani da se pridruže “Maršu mira” u Minhenu kao i u Bosni. Poseno možemo izdvojiti i pružanje podrške “Majkama srebrenice” na putu ka Hagu o čemu se može ovdje detaljnije pročitati. Pomaganje svoje domovine kroz stipendiranje studenata i podršku socijalno ugroženim slučajevima u Bosni također je ustaljena praksa našeg djelovanja od osnivanja pa do sada. Imajući u vidu značaj dijaspore za domovinu i značaj domovine za dijasporu, početkom mjeseca ramazana ove godine džemat Ikre je oformio novi tim “Domovina”. Osnovni cilj našeg tima jeste pozvezivanje dijaspore i domovine. Svi smo mi u jednom trenutku izašli iz Bosne i Hercegovine, ali Bosna i Hercegovina nikada nije izašla iz nas. Zadatak ovog tima jeste da našu jednu i jedinu domovinu čuvamo u nama, ali ne samo duhom, već da kroz svoj rad i animiranje šire zajednice pomognemo domovinu ekonomski, naučno, te na bilo koji drugi način aktiviramo dijasporu da pomaže i gradi veze sa domovinom. U planu su omladinski izleti u BiH, kampanje promocije bh. proizvoda, te drugi projekti. Tim će u svojim aktivnostim sarađivati sa Generalnim konzulatom u BiH u Minhenu, drugim džematima sa ovog područja, udruženjima građana i drugim relevantnim akterima iz dijaspore i domovine. Trenutni fokus našeg tima je vezan za predstojeće Opće izbore u BiH 2018. godine. Naš cilj je animiranje što većeg broja građana BiH koji žive na ovim prostorima da se registruju i izađu na izbore. Poražavajuća je statistika da je na prošlim izborima u Minhenu glasalo samo 30 osoba, a broj bh. državljana u Minhenu raste i do 20 hiljada. Dijaspora može i mora bolje! Svjedoci smo da mnogi pojedinci stalno traže neka svoja prava od zajednice, dok istovremeno ne izvšavaju svoju obavezu tj. ne daju pravo zajednici. Bez osiguranih prava zajednice, nema ni prava pojedinca, a glasanje je prvi korak ka ostvarivanju prava zajednice. Nažalost, mnogi odaberu apstinenciju od glasanja, što predstavlja najgori mogući izbor. Svaki pojedinac, bilo u domovini ili dijaspori, mora preuzeti svoj dio odgovornosti za stanje u BiH i činiti sve što može da to stanje popravi. Iz ugla dijaspore domovina nije i ne smije biti samo povik “Bosna je šampion, ooo”, kada igra fudbalska reprezentacija BiH, jer domovina treba da je u mom srcu, ali i u mojoj glavi, na mom jeziku, u postupcima mojim, u mom poslu, u mojoj kupovini domaćih proizvoda, u mom odmoru i istraživanju njenih prirodnih ljepota, u mom promovisanju domovine strancima, u mom obrazovanju, u mom izlazku na izbore, u mojoj brizi za njeno stanje i na svim drugim poljima mog djelovanja, – konstatuje na kraju Brkić.

 

Izvor akos.ba

 

Cookies make it easier for us to provide you with our services. With the usage of our services you permit us to use cookies.
Ok